Savjet /

DOBRO DOŠLI U SVIJET VEGANSTVA

Veganstvo je pokret gdje, za razliku od vegetarijanstva, nije važan samo izbor hrane koju konzumiramo već i izbor kozmetičkih preparata, odjeće i materijala koji dolaze iz obnovljivih resursa. U ishranu su tako uključena isključivo hrana biljnog porijekla bez jaja, ribe, životinjskih masti i meda.

Na čemu se bazira veganstvo?

Ako bismo tražili jednu riječ kojom najbolje možemo da opišemo veganstvo onda bi to definitivno bila riječ – šarenilo, iz prostog razloga što trpeze onih koji su se odlučili na ovakav način ishrane, svakodnevno obiluju namirnicama od raznovrsnog voća, povrća i različitih vrsta žitarica. Tako dan može početi doručkom sa ovsenom kašom, bademovim mlijekom i bobičastim voćem poput malina, kupina ili borovnice. Za ručak možemo spremiti ukusan prebranac, grašak ili boraniju sa salatom od svježeg brokolija, oraha i špinata dok nas za večeru ili užine čekaju dve do tri kriške heljdinog hljeba i kikiriki putera.

Obilje korisnih nutrijenata

Ipak, postoje i određene nedoumice oko toga da li ovakav način ishrane može da zadovolji sve potrebe našeg organizma za vitaminima i mineralima koje inače dobijamo iz mesa, mlijeka i jaja. Odgovor je, naravno, da može, pogotovo danas kada na tržištu možemo pronaći sve proizvode koji su nam potrebni a nauka i iskustva drugih su tu da nam pokažu kako da održimo balans u organizmu i obezbijedimo mu neophodne nutrijente za pravilno funkcionisanje.

Kako do dovoljne količine proteina, masti i gvožđa?

Ako se bavite fizičkom aktivnošću i razmišljate da pređete na veganski način ishrane, dovoljno je da znate da nije potrebno posezati za dodatnom proteinskom suplementacijom sve dok se u vašem dnevnom jelovniku mogu sresti namirnice poput: sirovog kikirikija, pasulja, graška, sočiva, sojinog sira – tofua, bundevinih sjemenki i sjemenki susama. Ukusan izvor masti koje su zaslužne za stvaranje energije u našem organizmu, možete pronaći u svim orašastim plodovima – orasima, lješnicima, bademima i kikirikiju, uljima od – sjemena suncokreta, maslina ili koštica grožđa, kao i u avokadu, susamu i maku. Gospodari gvožđa u biljnom svijetu su svakako špinat i cvekla. Pored njih, neophodne količine gvožđa možemo pronaći i u leblebijama, blitvi, grožđu, pasulju, sočivu, borovnici, brusnici, jabuci i šljivama.

Stari recepti na nove načine

Veganstvo ne mora nužno da podrazumijeva potpuno razilaženje sa tradicionalnim receptima i načinom ishrane. Prosto, sve što je potrebno je da prilagodite nekoliko recepata i da princip prenesete na sve one delicije u kojima uživate. U zavisnosti od toga da li su u pitanju „slatki“ ili „slani“ recepti, zamjenu za jaja možete pronaći u kombinaciji mljevenog chia ili lanenog sjemena i vode kao i voćnih pirea poput ispasirane banane, skuvane i ispasirane jabuke ili avokada. Kada je u pitanju mlijeko, već nam je svima poznato da ga lako možemo zamijeniti bademovim, kokosovim, sojinim ili mlijekom od pirinča.

Odlazak u goste

Jedna od najvećih prepreka sa kojom se suočavaju oni koji postepeno prelaze ili su već prešli na vegansku ishranu su prilagođavanje sa jelovnikom porodice i prijatelja sa kojima najčešće provodimo vrijeme. Savjetujemo vam da, ako odlazite kod nekoga u goste, predložite domaćinima neki od ukusnih i jednostavnih recepata ili prosto ponudite da hranu ponesete sa sobom. Zabave koje su često propraćene pečenjem roštilja lagano možete upotpuniti burgerima od povrća i šarolikim salatama. Ako ste u ulozi domaćina, predstavite svojim gostima neka od neodoljivih jela koje nemaju prilike da probaju svaki dan. Tako možete poslužiti kremasti tofu, domaći beskvasni hljeb sa humusom ili puterom od kikirikija i susama dok za desert možete poslužiti kuglice od urme, oraha, kakaoa, vanile i kokosovog ulja koje će svima dugo ostati u pamćenju.